NE SAMO DA JE EVROPSKA UNIJA NAJVEĆI EKONOMSKI PARTNER SRBIJE, NEGO JE SRBIJA NAJVEĆI PARTNER EU IZ REGIONA ZAPADNOG BALKANA
Na kraju poslovne godine kompanije i države svode račune i prave planove za narednu godinu. Države Zapadnog Balkana završiće ovu godinu s rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,2 odsto, a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa da će rast privrede regiona iduće godine biti 3,4 odsto dok bi rast BDP-a Srbije u 2024. godini mogao da bude 3,5 odsto.
Srbija je najveći partner EU iz regiona Zapadnog Balkana.
Značajan ”vetar u leđa” koji će pogurati privredni rast država Zapadnog Balkana očekuje se od Evropske unije, odnosno od njenog novog, nedavno promovisanog, ”Plana rasta” za koji su članice Unije namenile prvu tranšu od šest milijardi evra. Dve milijarde predviđene su za Srbiju, Albaniju, Severnu Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu kao bespovratna pomoć (i za podršku budžetima), a četiri milijarde namenjeno je za kreditiranje kapitalnih (infrastrukturnih) ulaganja. Primera radi, od bespovratne pomoći namenjenoj Srbiji jedna trećina direktno je namenjena budžetu države. Tim novcem Evropska unija planira da dodatno podstakne integraciju država Zapadnog Balkana, pomogne kompanijama iz ovog regiona da se lakše priključe jedinstvenom tržištu Unije i da finansijski podrži ekonomske reforme kako bi građani zemalja Zapadnog Balkana svakog dana i direktno osetili prednosti evrointegracija.
Podaci o ekonomskoj saradnji pokazuju da države Zapadnog Balkana nemaju drugu alternativu osim evropske. Ne postoji nijedan drugi proces unutar koga će ih neko podsticati da se reformišu, transformišu i modernizuju kako bi svoja društva učinile boljim za građane. Poznato je da će se šest milijardi evra, namenjenih Zapadnom Balkanu, deliti po ustaljenoj šemi.
Države Zapadnog Balkana nemaju drugu alternativu osim evropske.
(Inače, ova analiza ne bavi se ukupnom finansijskom pomoći Evropske unije zemljama Zapadnog Balkana, u koju spadaju grantovi, pred pristupni fondovi i svi drugi mehanizmi pomoći već samo ekonomskim parametrima kao što su međusobna trgovina i direktne strane investicije).
Prilikom nedavnog boravka u Briselu predsednik Srbije naglasio je da finansijska podrška Evropske unije Planu za rast ”nije mali novac za Srbiju” i da ”mi to smatramo velikom koristi za sve naše građane”. ”Evropska unija znači život građanima Srbije i zato je učešće u jedinstvenom evropskom tržištu za Srbiju prioritet”, rekao je predsednik Aleksandar Vučić posle razgovora sa šeficom Evropske komisije Ursulom von der Lajen.
Po svim parametrima, a najpre po spoljnotrgovinskoj razmeni i direktnim investicijama kompanija, Evropska unija ubedljivo je najveći i prvi ekonomski partner Srbije. Ali, i Srbija je najveći trgovinskih partner EU iz regiona Zapadnog Balkana – izvoz Srbije u države-članice Unije čini polovinu ukupnog regionalnog izvoza u EU. I po još jednom parametru Srbija je regionalni lider – za 12 godina u Srbiju su stigle direktne strane investicije (SDI) iz EU u ukupnoj vrednosti od 21,3 milijardu evra (58,4 odsto od ukupnih SDI pristiglih u Srbiji u tom periodu), što je više nego u sve države regiona. U istom periodu Srbija je, na primer, iz Kine privukla 3,1 milijarde direktnih stranih investicija a iz Rusije – 2,6 milijardi. Zanimljiv je i podatak da su šest od 10 najvećih investitora u privredu Srbije kompanije iz Evropske unije.
6 od 10 najvećih investitora u privredu Srbije su kompanije iz Evropske unije.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ukupna trgovina Srbije sa EU (izvoz i uvoz) dostigla je u 2022. godini 39,8 milijardi evra (29 odsto veća nego 2021.) što čini 59 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmene Srbije sa svetom, koja je prošle godine bila 66,6 milijardi evra.
Srbija je regionalni lider – za 12 godina strane direktne investicije iz EU vredne 21,3 milijardu evra.
Prema podacima RZS izvoz Srbije u EU je 2022. godine bio skoro 18 milijardi evra i za godinu dana zabeležio je rast od 27 odsto. Iste godine srpska privreda izvezla je u Kinu robu u vrednosti 1,1 milijarde evra a isto toliko i u Rusiju. S druge strane, Srbija je iz EU uvezla robe za 21,4 milijardu evra (što je 55 odsto ukupnog uvoza Srbije). Za godinu dana uvoz iz EU povećan je za pet milijardi evra (što je više od ukupnog uvoza iz Kine u 2022. godini).
Da bi podaci o ekonomskim odnosima država Zapadnog Balkana i Evropske unije bili uporedivi potrebno je koristiti statistiku koju objavljuje Evropska komisija (EK), odnosno njena Generalna direkcija za trgovinu. Ti podaci za Srbiju veoma malo se razlikuju (ali ne drastično) od onih koje objavljuje srpski Zavod za statistiku. Tako, na primer, EK navodi podatak da je 2022. godine ukupna spoljnotrgovinska razmena (izvoz i uvoz) Srbije i EU bila 42,7 milijardi evra (ukupna razmena sa svetom bila je 66,6 milijardi). Srbija je 2022. godine izvezla u EU robe u vrednosti 18 milijardi evra (ukupan izvoz bio je 27,4 milijarde), a uvezla za 24,5 milijardi (ukupan uvoz bio je 39,1 milijardi). Izvoz u EU 2022. godine porastao je 33,8 odsto u odnosu na 2021. godinu, a prosečna stopa rasta izvoza u periodu 2018-2022. godina bila je 13,9 odsto. Uvoz je za godinu dana porastao 29,9 odsto, a prosečna stopa rasta za pet godina bila je 14,1 odsto. U izvozu privrede Srbije na tržište EU dominiraju industrijski proizvodi (90,9 odsto), a ti proizvodi čine 87,3 odsto uvoza. Podaci Evropske komisije, odnosno njene Generalne direkcije za trgovinu, nedvosmisleno potvrđuju da je Srbija za Uniju najveći i najvažniji ekonomski partner.
Evropska unija je ubedljivo najveći i prvi ekonomski partner Srbije.
A Evropska unija najveći je trgovinski partner Albanije – ukupna razmena dostigla je prošle godine 7,4 milijarde evra što znači da 59 odsto spoljne trgovine otpada na EU (identičan procenat ima i Srbija, ali su apsolutne brojke mnogo veće u Srbiji). Na tržište EU plasirano je robe u vrednosti od tri milijarde evra (51,6 odsto ukupnog albanskog izvoza) a sa tržišta Unije stizalo je robe u vrednosti od 4,4 milijarde (73,3 odsto ukupnog albanskog uvoza). Spoljnotrgovinska razmena Albanije i EU značajno je porasla u prethodnoj deceniji – izvoz iz Albanije u EU porastao je sa 1,1 na tri milijarde evra, a uvoz z EU uvećan je sa 2,4 na 4,4 milijarde evra. Samo prošle godine albanski izvoz na tržište EU porastao je 41,7 odsto a rast uvoza iz EU bio je 18,6 odsto.
Što se tiče direktnih stranih investicija, u Albaniju je prema podacima Centralne banke prošle godine stiglo 1,4 milijarda evra iz država-članica EU, a najveći ulagači bile su kompanije iz Holandije, Italije i Nemačke.
Evropska unija je prvi partner Bosne i Hercegovine u spoljnoj trgovini koja čini 63,3 odsto ukupne robne razmene sa svetom. Na tržište Unije kompanije iz BiH izvoze robe u vrednosti od 6,9 milijardi evra (ukupan izvoz 14,6 milijardi), a sa tog tržišta uvozi se robe za 8,7 milijardi. u izvozi i u uvozu dominiraju industrijski proizvodi (96 odsto – 86,5 odsto). Prosečna godišnja stopa rasta izvoza u periodu 2018-2022. bila je 10,3 odsto, a uvoza 9,5 odsto.
Podaci Centralne banke BiH pokazuju da je prošle godine u tu zemlju stiglo 720 miliona evra ukupnih direktnih stranih investicija, a da SDI iz Evropske unije iznose oko 350 miliona evra (najviše iz Austrije, Hrvatske, Holandije i Nemačke).
Ni Severna Makedonija ne zaostaje za drugim državama Zapadnog Balkana kad su u pitanju trgovinski odnosi sa Evropskom unijom – tržište EU čini 58,2 odsto ukupne trgovinske razmene Severne Makedonije sa svetom. Privreda ove države izvozi na tržište Unije robe u vrednosti od 6,9 milijardi evra (što čini 45,5 odsto ukupnog izvoza) a uvozi robe u vrednosti od 6,8 milijardi (76,9 odsto ukupnog uvoza).
Podaci Centralne banke Severne Makedonije pokazuju da su u 2022. godini direktne strane investicije bile 519,55 miliona evra. Najveći investitori su kompanije iz Austrije, Grčke, Holandije i Nemačke i oni čine 50,3 odsto ukupnih direktnih stranih investicija u Severnoj Makedoniji.
EU je ključni ekonomski partner svih zemalja Zapadnog Balkana, izuzev Crne Gore, koja je od nedavno počinje da jača ekonomske veze za državama Evropske unije.
Crna Gora, razliku od ostalih država Zapadnog Balkana, u ekonomskoj saradnji do skoro je više bila okrenuta Rusiji, Srbiji, Turskoj i zemljama Bliskog istoka i tek odnedavno počinje da jača ekonomske veze za državama Evropske unije. Primera radi, crnogorska spoljnotrgovinska razmena sa EU je najniža u regionu i čini 41,9 odsto njene ukupne razmene sa svetom. Izvoz iz Crne Gore na tržište EU prošle godine porastao je u odnosu na 2021. godinu rekordnih 246,4 odsto, a u periodu 2018-2022. godina izvoz je rastao po prosečnoj stopi od 63,8 odsto. Vrednost izvoza u EU bila je 1,3 milijarde i ta suma čini 44,2 odsto ukupnog crnogorskog izvoza. Istovremeno, Crna Gora je 2022. godine uvezla roba iz Evropske unije za 1,8 milijardi evra.
I kad su u pitanju direktne strane investicije, Crna Gora nema mnogo dodira s kompanijama-ulagačima iz Evropske unije. Od 734 miliona evra direktnih stranih investicija u 2022. godini, tek 10 odsto pristiglo je iz Nemačke, čije su kompanije prošle godine bile najvidljiviji evropski investitor u Crnoj Gori. Vlada ove države konstatovala je nedavno da taj podatak predstavlja jasan pokazatelj da se direktne strane investicije diverzifikuju na zemlje-članice EU, što je važan pozitivan signal za evropske integracije Crne Gore.
Prva tranša finansijske pomoći Evropske unije državama Zapadnog Balkana za podsticaj ekonomskom rastu iznosi šest milijardi evra.
Šest milijardi evra moglo bi se opisati kao prva tranša finansijske pomoći Evropske unije državama Zapadnog Balkana za podsticaj ekonomskom rastu. Pre dve godine EU je ovom regionu odobrila 20 milijardi evra, od kojih je već potrošeno 16 milijardi. Na nedavnom samitu u Tirani šefica Evropske komisije Ursula von der Lajen najavila je novu pomoć EU vrednu ukupno 28 milijardi evra. U toj sumi sadržane su dve milijarde bespovratne pomoći i 26 milijardi IPA sredstva, od kojih četiri milijarde ubrzo postaje operativno.
Autor: IPESE Research Team